Ana Džokić, arhitekta
STEALTH, NL
U sećanju mi je ostalo par stvari.
Presek kroz to čitavo vreme u kome je Borka aktivna i aktivira druge je potpuno neverovatan, od ‘68-e do ‘08-e. Ono što je najupečatljivije je da je moguće održati kurs, energiju, stav i rezon kroz sve te periode kroz koje je jugoslovensko pa onda srpsko društvo prolazilo. To je nešto što daje optimizam i nama koji se možda ponekada pitamo dokle gurati stvari sopstvenom energijom (pa i ne samo u Beogradu), da li se treba uklapati u postojeće institucije ili treba čvrsto stajati iza priče u koju veruješ pa makar to bilo i bez prostora, sredstava, opšte prihvaćene podrške.
Ono što je razgovor dovelo u pitanje, kroz Tršinu intervenciju, je primenljivost pojma civilno društvo. Viđenje da se CZKD danas više okrenuo produkciji ili je to možda od početka bilo tako. Da li je došlo vreme za promene, i da li bi CZKD trebalo prepustiti novim generacijama? Meni je lično najinteresantnija bila razlika u pričama generacije koja je sa Borkom započinjala CZKD (nostalgija za spavanjem ispod stolova u tek pronadjenom prostoru) i novije generacije na kulturnoj sceni, koja je u njegovom okrilju našla podršku i utočište, npr. u događajima oko otvaranja izložbe u Kontekstu zime 2008. Nostalgija je sigurno tu, ali je možda važnije upravo pitanje sa početka - kakva nam je kulturna dekontaminacija potrebna danas.
Vida Knežević, istoričarka umetnosti
Kontekst galerija, Beograd
Moj utisak sa razgovora sa Borkom Pavićević o misiji i 14 godina rada Centra za kulturnu dekontaminaciju koji se održao 22. decembara 2008 je prilično haotičan i nepovezan. Jedan od razloga je što utisak pišem posle otprilike šest meseci (utisak pišem juna 2009). Naime, ja sam pozvana da učestvujem u ulozi diskutantkinje, zajedno sa mojim saradnikom iz Kontekst galerije, Markom, a moderator razgovora je bio Branimir Stojanović – Trša. Kada smo dobili poziv za učešće, zapitala sam se zašto smo baš mi iz Konteksta pozvani, jer smo aktivni na sceni tek od 2006 godine, a u konkretnom programu je, koliko sam shvatila reč o evaluaciji rada pozvanih gostiju, njihovih organizacija, itd, što bi , između ostalog, u slučaju CZKD-a značilo da bi smo trebali da se osvrnemo na proteklih 14 godina. Međutim, upravo tokom 2008. godine u više navrata smo sarađivali sa Borkom i CZKD-om, tako da mi se iz tog ugla činilo logičnim da ipak učestvujemo u pomenutim razgovoru.
Dakle, uvodnu reč je dao Trša. Koliko iz sadašnje perspektive mogu da se prisetim, dao je vrlo koncizan uvod za evaluaciju rada CZKD-a, čak mi se činilo u tom trenutku previše afirmativnim (očekivala sam da će se i kritički osvrnuti na rad, pogotovo na problematizovanje uloge CZKD-a u demokratizaciji kulture u Srbiji tokom 90ih). Borka se često, koliko sad mogu da se prisetim, zadržavala na sporadičnim pričama i njihovim akterima/kama, koje je verovatno podrazumevala da poznajemo (možda i bi da smo bili akteri 90ih!) a meni su bili mahom nepoznati (ili bih uspevala samo da naslutim o kome/čemu je reč), bilo mi je teško da se uključim u razgovor, stoga je i moj utisak ostao nekoherentan.
Ana Alimpić, menadžerka u kulturi
Kulturni centar Rex, Beograd
Imala sam utisak da razgovor može razumeti samo uzak krug ljudi koji se međusobno dobro poznaju.
Kristijan Lukić, istoričar umetnosti i kustos
Muzej savremene umetnosti Vojvodine, Novi Sad
Kada sam video najavu razgovora učinilo mi se da će se Borka Pavićević naći na nekoj vrsti optuženičke klupe a samim tim i prepoznatljiva praksa CZKD-a tokom devedesetih. Očekivao sam žustriju raspravu, koja često postane parališuća ili nesvrsishodna, ali je razgovor, zahvaljujući učesnicima i samoj Borki bio vrlo miran pa i produktivan. Sam taj urednički koncept je bio dovoljno problematičan i zahtevan i to je bilo jasno i moderatoru (Trši) i Borki, tako da su oni pažljivo prilazili temi, možda i pažljivije nego što je potrebno. Važno je da je na kraju naglašen značaj okretanja CZKDa umetničkoj produkciji. Ono što je možda nedostajalo razgovoru je zapravo izostanak jasnije analize same sintagme "kulturna dekontaminacija" i svih mogućih značenja koje ona može nositi.
|